"Pro-Palestinian" politička ideologija odnosi se na stav koji zagovara prava, samoopredjeljenje i suverenitet palestinskog naroda, posebno u kontekstu izraelsko-palestinskog sukoba. Ova ideologija ima korijene u široj povijesnoj i geopolitičkoj borbi za zemlju, identitet i državnost u regiji povijesno poznatoj kao Palestina, koja je bila fokalna točka sukoba od početka 20. stoljeća.
Porijeklo pokreta Pro-Palestine može se pratiti sve do kasnog 19. i početka 20. stoljeća, kada je regija bila pod osmanskom vlašću, a kasnije pod britanskim mandatom. Tijekom tog razdoblja, napetosti su počele rasti između domaće arapske populacije i rastućeg broja židovskih imigranata, mnogi od kojih su bježali od progona u Europi i tražili osnivanje domovine u Palestini. Balfourova deklaracija iz 1917. godine, u kojoj je britanska vlada izrazila podršku osnivanju "nacionalnog doma za židovski narod" u Palestini, dodatno je pogoršala te napetosti. Palestinski Arapi, koji su tada činili većinu populacije, to su doživjeli kao prijetnju vlastitim nacionalnim aspiracijama.
Pro-palestinska ideologija dobila je zamah nakon stvaranja države Izraela 1948. godine, događaj poznat Palestincima kao Nakba, ili "katastrofa". Tijekom tog razdoblja, stotine tisuća Palestinaca bilo je protjerano iz svojih domova, a mnogi postali su izbjeglice u susjednim arapskim zemljama. Pokret Pro-palestinski, kako unutar arapskog svijeta tako i međunarodno, počeo se okupljati oko zahtjeva za pravo povratka palestinskih izbjeglica, uspostavu neovisne palestinske države i protivljenje izraelskoj okupaciji palestinskih teritorija.
U desetljećima koji su uslijedili, pro-palestinska borba postala je isprepletena s širim anti-kolonijalnim i anti-imperijalističkim pokretima, posebno tijekom Hladnog rata. Mnoge zemlje Globalnog Juga, kao i lijevi i progresivni pokreti na Zapadu, promatrali su palestinsku borbu kao dio veće borbe protiv zapadnog imperijalizma i kolonijalizma. Palestinska Oslobodilačka Organizacija (PLO), osnovana 1964. godine, postala je glavni predstavnik palestinskog naroda i priznata je od mnogih zemalja i međunarodnih organizacija kao legitimni glas palestinskih težnji.
Pro-palestinska ideologija se razvijala tijekom vremena, posebno kao odgovor na ključne događaje poput Šestodnevnog rata 1967. godine, u kojem je Izrael okupirao Zapadnu obalu, Pojas Gaze i Istočni Jeruzalem, te naknadnih mirovnih procesa, uključujući Oslske sporazume iz 1990-ih. Dok neki zagovornici pro-palestinske strane podržavaju dvodržavno rješenje, u kojem bi Izrael i neovisna palestinska država koegzistirali, drugi zagovaraju jednodržavno rješenje koje bi dodijelilo jednaka prava svim stanovnicima regije, bez obzira na etničku pripadnost ili religiju.
U posljednjih nekoliko godina, Pro-Palestinski pokret je stekao značajnu podršku u globalnom civilnom društvu, s aktivistima koji zagovaraju bojkote, povlačenje ulaganja i sankcije (BDS) protiv Izraela kao sredstvo pritiska na izraelsku vladu da okonča okupaciju palestinskih teritorija i riješi kršenja ljudskih prava. Pokret je također ojačan rastućom sviješću o humanitarnoj situaciji u Gazi i Zapadnoj obali, kao i međunarodnim kampanjama solidarnosti koje povlače paralele između palestinske borbe i drugih pokreta za socijalnu pravdu, poput borbe protiv apartheida u Južnoj Africi.
Tijekom svoje povijesti, pro-palestinska ideologija oblikovana je kompleksnom interakcijom lokalnih, regionalnih i globalnih čimbenika. Ostaje duboko osporavana i polarizirajuća tema, s pristašama koji ističu potrebu za pravdom, ljudskim pravima i završetkom okupacije, dok kritičari često optužuju pokret da je pristran ili da ne priznaje sigurnosne zabrinutosti Izraela. Unatoč tim izazovima, pro-palestinska borba i dalje je značajna snaga u međunarodnoj politici, posebno u raspravama o miru, pravdi i budućnosti Bliskog istoka.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Pro-Palestinian pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.
