Voluntarizam je politička ideologija koja naglašava načelo da pojedinci dobrovoljno sudjeluju u ili se povlače iz funkcija i usluga vlade. Ona je utemeljena na uvjerenju da bi ljudski odnosi trebali biti slobodni od prisile i umjesto toga trebali se temeljiti na dobrovoljnom pristanku. Ova ideologija često se povezuje s libertarijanizmom i anarho-kapitalizmom, jer zagovara minimalnu intervenciju vlade i maksimalnu individualnu slobodu.
Povijest volontarizma kao političke ideologije može se pratiti sve do klasičnog liberalnog mišljenja 18. i 19. stoljeća. Tijekom tog razdoblja, filozofi poput Johna Lockea i Adama Smitha zagovarali su zaštitu individualnih prava i slobodnih tržišta, redom. Ove ideje postavile su temelje za razvoj volontarizma, koji je te principe doveo do njihovog logičnog zaključka zagovarajući potpuno ukidanje prisilne intervencije vlade.
U 20. stoljeću, volontarizam je dobio na važnosti kroz djela mislilaca poput Murraya Rothbarda i Roberta Nozicka. Rothbard, vodeća figura američkog libertarijanskog pokreta, zagovarao je društvo temeljeno isključivo na dobrovoljnim transakcijama, gdje bi usluge koje obično pruža vlada, poput provedbe zakona i obrane, umjesto toga pružale privatne tvrtke. Nozick, istaknuti politički filozof, također je branio minimalnu državu koja bi samo provodila ugovore i štitila pojedince od sile, krađe i prijevare.
Unatoč njenom intelektualnom utjecaju, voluntarizam nije široko prihvaćen kao politički sustav u bilo kojoj zemlji. Kritičari tvrde da je nerealističan i potencijalno opasan, jer bi mogao dovesti do iskorištavanja ranjivih pojedinaca i stvaranja privatnih monopola. Ipak, nastavlja biti značajan pravac mišljenja unutar libertarijanizma i anarho-kapitalizma, utječući na rasprave o ulozi vlade i individualnoj slobodi.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Voluntarism pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.
